Pravilnik o bodovanju i kategorizaciji igrača

Opis lista i vrsta poena

Rezultati igrača prate se na dvije liste, temeljene na zbrajanju odgovarajućih poena.

A. Godišnja (trenutna) lista – "crna"
Čine je zbroj poena tekuće godine i 75% vrijednosti poena na početku godine. U listu ulaze:

Crna lista nastavlja funkciju trenutne liste HBS-a. Ona odražava trenutnu snagu/učestalost igranja igrača. Opredijelio sam se za kontinuitet u bodovanju. Cilj je još uvijek što veća masovnost i nastupanje na turnirima. Vremenom, ako se za to ukaže potreba, moći će se bez narušavanja bilo čega drugog, ograničiti broj upisa po pojedinim kategorijama turnira.

Novost je i priznavanje internet turnira, također u cilju omasovljenja. Igranje bridža u malim sredinama najlakše je započeti upravo na ovaj način. Ovo nije bitno narušavanje principa, jer će se priznavati samo turniri koji imaju voditelja registriranog pri HBS-u. Na taj način će i broj turnira biti ograničen, pretpostavljam na najviše dva tjedno.

Drugo ograničenje je bodovanje stranih turnira. Priznavat će se samo turniri koji će ući u kalendar HBS-a. Svaki pojedinac može na vrijeme (unaprijed) sugerirati uvrštenje pojedinog turnira.

B. Životna (kumulativna) lista - "crvena"
Broj poena se ne smanjuje. U listu ulaze:

Dodatak ovoj listi čini popis majstorskih poena.

Ova, dosad nepostojeća lista, postat će vremenom najvažnija lista. Zamišljena je prema uzoru na listu ABL-a. Lista turnira naizgled je identična onoj s crne liste. Ipak, postoje bitne razlike.

Internet turniri su uklonjeni. Broj nagrađenih igrača na pojedinom turniru bitno je manji od 50%. Na većini klupskih turnira crveni bodovi neće se moći ostvariti – za to će biti u najmanju ruku potrebno organizirati ciklus. Time će se dodatno stimulirati učestalo igranje. U principu, crveni će se bodovi moći dobiti na jednom turniru ako vrijednost pobjede nosi barem 50 crnih bodova.

Točan iznos crvenih poena bit će dan u završnoj verziji Pravilnika, nakon analize prethodnih rezultata.

Na crvenoj listi se u dodatku, uz ime svakog igrača, navodi i broj njegovih majstorskih poena. Ne postoji sortiranje prema tom broju.

  1. Postoje tri vrste poena:
    1. crni poeni, koji prate trenutnu snagu. Njihov zbroj umanjuje se jednom godišnje za fiksni faktor,
    2. crveni poeni, koji se akumuliraju kroz cijeli životni vijek,
    3. majstorski poeni, koji se računaju za osvajanje kategorija.
  2. Ovisno o vrsti turnira, igrač dobiva crne poene, te, neovisno o njima, kombinaciju crvenih i majstorskih poena.

    Detalji o tome bit će dani su u popisu bodovanih turnira.

  3. Općeniti omjer jakosti majstorskih, crvenih i crnih poena je 100:10:1, ali konverzija nije automatska.

    S obzirom da sam se opredijelio za odvojeno vođenje lista, ovaj omjer je samo ilustrativan.

  4. Majstorski poenima se dobivaju na temelju plasmana na sljedećim natjecanjima:
    1. jednog od prva tri mjesta na državnim natjecanjima
    2. jednog od prvih pet mjesta na timskim Europskim prvenstvima
    3. jednog od prvih pet mjesta na timu u Olimpijadama
    4. jednog od prvih 10 mjesta na otvor. Europskim parskim prvenstvima
    5. jednog od prvih 10 mjesta na paru u Olimpijadama
    6. jednog od prva tri mjesta na unaprijed određenim domaćim i inozemnim parskim i timskim turnirima

    Majstorski poeni mjere izvrsnost, a ne učestalost igre. Oni su nužni za dobivanje najviših kategorija. Brojevi nagrađenih igrača iz ovog prijedloga, kao i iznos bodova, trebaju se raspraviti na temelju pokazatelja. Ti će brojevi biti razumno usklađeni s dosadašnjim uvjetima za sticanje kategorija. Ipak, može se očekivati brže napredovanje u kategorijama MK i M.

Tablica kategorija i potrebnih bodova

Postoje tri tipa kategorija

  • Niže kategorije: vankategornik, tref, karo, herc, pik (promjenjive - u oba smjera)
  • Više kategorije: majstorski kandidat, majstor, međunarodni majstor, velemajstor (stalne – ne mogu se gubiti)
  • Sporedne: tref ekspert, karo ekspert, herc ekspert, pik ekspert (stalne)

    Popis kategorija sadrži bitnu izmjenu – uvođenje jedne nove kategorije “eksperata”. Nisam uspio smisliti prikladnije ime. Englezi tu kategoriju nazivaju “master”, što bi odgovaralo našem “majstoru”. S obzirom da želim zadržati dosadašnju nomenklaturu, mislim da bi nazivi tref majstor,..., pik majstor, koji su po rangu ipak ispod majstorskog kandidata, izazvalo zbrku.

    Niže kategorije su promjenjive, ovisne o broju bodova s crne liste i mogu se gubiti. Titule iz Više kategorije i Sporednih kategorija su stalne, zato što su temeljene na broju crvenih i majstorskih poena koji su također stalni (neopadajući).

    kategorija crni crveni majstorski
    VK vankategornik 50
    tref 200
    karo 500
    herc 1000
    pik 2000
    E tref ekspert 2000 100
    E karo ekspert 200
    E herc ekspert 300
    E pik ekspert 500
    MK majstorski kandidat 200 10
    M majstor 500 50
    MM međunarodni majstor 1000 100
    VM velemajstor 2000 200

    Brojevi u ovoj tablici predstavljaju donji prag za osvajanje pojednine kategorije. Dodjela kategorije je automatska, čim se ispune uvjeti. Pri tom se za niže kategorije ta promjena samo registrira na odgovarajućoj listi, a za više i sporedne kategorije (ima li prikladnijeg imena od Sporedne kategorije?) odluka se verificira na sastanku povjerenstva za kategorizaciju.

    Primjetite da za titulu Tref Eksperta postoji preklapanje potrebnih bodova s crne i crvene liste. To je načinjeno zato da se do te kategorije ne bi došlo samo akumulacijom crvenih poena kroz duže razdoblje, a bez dovoljnog nivoa kvalitete koju u neku ruku odražava i crna lista. S druge strane, titula Karo Ekspert taj uvjet ne sadrži, ali je broj crvenih poena dovoljno velik da ga implicitno podrazumjeva.

    Sporedne kategorije će zadovoljiti veliku skupinu klupskih igrača koji ne sudjeluju u reprezentativnim nastupima, već će do titula dolaziti kroz natjecanja u domaćem okruženju u dugom nizu godina.

    Osvajanje najviših titula: MK, M, MM i VM, vezano je samo uz postizanje vrhunskih rezultata na službenim natjecanjima. Pri tom će bodovanje biti načinjeno tako da se do titula MM i VM može doći samo uz nastupanje na međunarodnom okruženju (što jest i smisao tih titula).

    Lista priznatih turnira i uvjeti za dobivanje bodova

    1. Svako organizirano natjecanje se boduje. Za prijavu bodova odgovoran je organizator natjecanja. Svaki igrač identificira se svojim matičnim brojem.

      Ova je formulacija praktički prepisana iz engleskog Pravilnika.

    2. Da bi se bodovao turistički turnir u Hrvatskoj, mora imati odobrenje HBS-a To je i do sada bio uvjet.
    3. Službena rang lista sadrži samo punopravne članove saveza – one s podmirenim financijskim obvezama

      To znači da će pojava igrača na rang listama biti uvjetovana ispunjenjem obveza njegovog kluba. Time se uvodi i odgovornost igrača da se brinu o ispunjenju tih obveza. Dakako, bodovanje će se vršiti neprekinuto, s pretpostavkom da će obveze biti podmirene, ali će pojava igrača dotičnog kluba na isti biti suspregnuta.

    4. Gostujući igrači koji nastupaju na natjecanjima u okviru HBS-a mogu zatražiti da budu uključeni na listu.

      To je bila želja nekih igrača koji povremeno sudjeluju u našim natjecanjima. Ta pojava ne bi bila automatska, već bi u sebi uključivala ili zamolbu igrača ili njegovo učlanjenje u neki domaći klub.

    5. Minimalni broj jedinica za priznanje organiziranog turnira je: 10 igrača za individualac, 6 parova za parski turnir, te 3 za timski turnir.

      Ti se brojevi nalaze u pravilnicima većine drugih saveza. Negdje se navodi 4 tima za timski turnir, ali u našem okruženju mislim da je 3 dovoljan broj. Formula za bodovanje vodi računa o nagradama na malim turnirima.

    6. Da bi ostvario pravo na bodovanje u timskim natjecanjima, igrač mora sudjelovati u barem 33% djeljenja.

      Međunarodni standard koji se mora ispoštovati. To na primjer znači da igrač koji nastupi u jednom meču od četiri na timskom turniru ne može dobiti bodove za taj nastup.

      Treba imati u vidu da je predviđeno da se u dugotrajnim timskim natjecanjima bodovi dobivaju za svaku pobjedu, tako da će se honorirati i povremeno nastupanjem, ali takav igrač ne može dobiti bodove za konačan plasman.

      O provođenju ove odluke na klupskim timskim natjecanjima, kao i službenim i turističkim klupskim turnirima moraju voditi računa voditelji turnira.

    7. Složena parska natjecanja tretiraju se kao jedinstveni turnir.

      Postoje specifični načini organizacije turnira, koji će zahtijevati detaljnija upustva. Za neke vrste turnira, ta upustva će biti dana u završnoj verziji ovog pravilnika.

      Na primjer, parsko natjecanje koje se sastoji od dvije sjednice može se bodovati pojedinačno po svakoj sjednici, pa onda i naknadno ukupan rezultat. Ipak, bolje je tretirati natjecanje kao jedinstveno.

      Za parska natjecanja koja se odvijaju kroz više sjednica i s velikim brojem dijeljenja, mogli bi se bodovati rezultati pojedinih „dvoboja“, ukoliko se oni održavaju na barem 12 bordova. To bi imalo za posljedicu mnogo složenije adminisriranje i veću disperziju bodova. Naime, koji god sistem odabrali, način bodovanja poštivat će princip stalnosti ukupnog broja bodova za turnir određenog tipa.

      Ovdje treba raspraviti način bodovanja u višeetapnim parskim prvenstvima, kod kojih se kvalifikacijski i polufinalni ciklusi odvijaju u više sjednica. Smatram da treba adekvatno bodovati i rezultate u tim fazama natjecanja.

    8. U dugotrajnim timskim natjecanjima (npr. hrvatskoj ligi i europskim/svjetskim prvenstvima zatvorenog tipa u kojima se mečevi igraju na barem 16 dijeljenja), boduje se svaka pobjeda i konačan plasman

      Ovo je još jedna bitna izmjena prema realnijem bodovanju i većoj motivaciji igrača. Pri tom će se ponovo poštivati princip stalnosti uupnog broja bodova: Ukupan broj bodova turnira tretiranog kao cjelina, ili bodovanog u dvije faze, mora biti približno jednak. To znači da će se ovaj stavak realizirati na način da će se jedan dio ukupnih bodova dodijeliti za pobjedu u međusobnim mečevima.

      Neki savezi uvjetuju dodjelu bodova minimalnom razlikom u IMP koja se mora ostvariti. Mišljenja sam da pobjeda znači pozitivan odnos u VP poenima.

      Također, treba raspraviti da li u tom slučaju dodijeliti bodove i za neodlučeni ishod. To bi olakšalo kontrolu ukupnog broja bodova.

    9. Ostala timska natjecanja boduju se kao jedinstven turnir.

      Ovo uključuje i sve turističke timske turnire.

    10. Rezultati internet turnira priznaju se odobrenjem licence njihovom voditelju. Te rezultate prijavljuje voditelj.

      Ti turniri igraju se na, u principu, maleni broj bordova. S obzirom na predviđene restrikcije, nema opasnosti od zloporabe ovog stavka.

    11. Prijateljski i trening mečevi se ne boduju, kao ni zatvoreni turniri igrani u sklopu priprema za bilo koju selekciju.

      Bodovati se mogu samo oni turniri na koji svi imaju jednaku mogućnost pristupa. Taj pristup, dakako, može biti uvjetovan kvalifikacijama ili drugim načinima legitimnog izbora. Smatram da ovi događaji ne ispunjavaju takve kriterije.

    Način bodovanja

    1. Za svaki se turnir određuju bodovi (označimo ih s B) koje dobiva pojedinac u jedinki (pojedincu, paru ili timu).

      Ovo je logična izmjena, radi lakšeg praćenja bodovanja, iako sama po sebi nije bitna. Naime,način bodovanja koji sam izabrao omogućava funkcionalnu vezu između ukupnog broja bodova i bodova prvoplasiranog igrača.

      Mnogo bitnija izmjena je način bodovanja članova tima. Oni dobivaju isti broj bodova bez obzira na broj igrača u timu.

    2. Iznos bodova B ovisi o sljedećim faktorima: tipu natjecanja, snazi (klasifikaciji) turnira, veličini turnira, i broju odigranih dijeljenja.
      • tip natjecanja: individualac, parski ili timski turnir. Tip određuje varijablu T. Njezina je vrijednost 1/2 za individualac, 1 za par, te 2 za timski turnir.

        Ova je varijabla tehničke naravi i ulazi u izračun formule.

      • vrsta i snaga turnira: Poimenična lista, odnosno vrsta turnira koji će biti priznati poznata je na početku godine. Svaki turnir ima unaprijed određenu snagu iskazanu faktorom S. (Alternativa1: za klupska natjecanja određuje se aposteriori na temelju snage igrača.) (Alternativa 2: za klupska natjecanja ostavlja se mogućnost odabira voditelju turnira koju će mogućnost prihvatiti, standardnu, priznatu, snagu turnira, ili onu temeljenu na izračunu snage igrača.)

        Ovo su jedine alternative koje sam ostavio u prijedlogu pravilnika, imajući u vidu koliko su nedoumica izazvale u dosadašnjim rasparavama. Vrlo sam pomno razmotrio svaku od njih.

        Zato mi dopustite ovdje detaljnije obrazoženje. Praktički sve zemlje rang liste svojih igrača izvode iz klupskih natjecanja, različitih nivoa službenih državnih natjecanja, te neke i iz međunarodnih natjecanja. Pri tom su sva klupska natjecanja jednako vrijedna.

        Naša je tradicija da uz to uvažavamo i turističke turnire, pa čak i neke strane turističke turnire. Mislim da od toga ne trebamo odstupiti.

        Određivanje snage turnira je tema prijepora između klubova. „Jači“ klubovi inzistiraju da se dodatno uvažava snaga igrača koji na njima nastupaju. Slabiji (koji su uz to najčešće i manji) govore da je više nego dovoljna kompenzacija broj igrača koji nastupaju na turnirima velikih klubova. Prema tome, možda su najveći problemi turniri koji su veliki po obujmu a sačinjeni od neiskusnih igrača – skoro tečajaca, te maleni turniri etabliranih starijih klubova.

        Postoje želje da se snaga svakog turnira određuje „ad hoc“, prema igračima koji na njemu sudjeluju. Na to se mogu staviti dvije vrlo ozbiljne primjedbe: to je moguće dosljedno napraviti samo na klupskim turnirima, na kojima nema stranaca u sustavu. Druga, ne manje važna primjedba jest da bi to bitno otežalo izračune, a korist bi bila dvojbena.

        Svejedno, ostavio sam napisane obje alternative, kao temu za raspravu. Ukoliko se prihvati bilo koja od njih, bit će potrebno razraditi sistem određivanja snage igrača, što je matematički lako učiniti po bilo kojem kriteriju.

      • veličina turnira: iskazuje se kroz broj jedinica N (indivudualaca, parova, timova koji sudjeluju u natjecanju.)
      • broj dijeljenja: iskazan je varijablom D.
    3. Bodovi B za prvo mjesto određuju se formulom:
      B=(3+N*T/5)*S*(1+D/12)-7

      Formula za određivanje bodova iznmno je jednostavna a temeljena je na nekim principima koje ću pojasniti u nastavu. Prije toga bih naglasio da su konstante 3, 5, 1, 12, 7 podložne raspravi. U excell fajlu koji je dan u prilogu, one se mogu varirati pri izračunu pojedinog turnira, tako da prihvaćam svaku razumno i obrazloženu promjenu.

      Sad bih raspravio svaki od faktora u formuli.

      Osnovni princip je sljedeći: ukupan broj bodova dodijeljen na turniru poštuje princip održanja. Na primjer, ako su turniri A i B jednake snage, tada je zbroj bodova na tim turnirima treba biti otprilike jednak kao i bodovi na turniru koji bi ih objedinio.

      Pobjednik na skupnom turniru trebao bi dobiti neznatno manje bodova nego što je zbroj bodova pobjednika pojedinačnih turnira, jer je veća šansa pobjediti na jednom skupnom turniru nego na pobjediti na oba turnira manjeg volumena a jednake snage.

      Utjecaj volumena turnira (broja jedinki) sudjeluje u formuli afino. Utjecaj varijable T ujednačava turnire na one parskog tipa. Tu su timski turniri podcjenjeni, jer će na njima sudjelovati veći broj igrača nego što je 2N. To je kompenzirano na druge načine.

      Snaga turnira je vanjski faktor koji povećava broj bodova linearno, i kao takav je vrlo jednostavan za implementaciju. Dosadašnji faktori u skali od 1 do 15 su polazišne vrijednosti za određivanje tog parametra. Njega ne treba rasčlanjivati na niže faktora, kako je to bilo dosad činjeno. Taj parametar u principu ju poznat za svaki turnir, prije početka natjecateljske godine.

      Broj djeljenja sudjeluje u izračunu dvojako. On utječe na razičito bodovanje turnira u ovisnosti o neznatnoj razlici u broju odigranih djeljenja: 26 ili 32 npr. Također, kroz taj faktor su riješena bodovanja višestrukih sjednica. Dosadašnja formula, s eksponencijalnom zavisnošću o broju bordova je najveća pogreška postojeće formule.

      Utjecaj faktora D je gotovo linearan, što je jedini ispravni način bodovanja. Neznatna korekcija u sublinearni dio motivirana je istm razlozima kao i od volumena turnira N.

      U priloženoj excell tablici promotrite utjecaj podvostručenja broja dijeljenja.

      Parametar e=7 utječe najviše na korekciju broja bodova patuljastih turnira, jer smanjuje broj bodova za isti fiksni iznos.
      (Alternativa: Bodove za fiksna službena nacionalna i međunarodna natjecanja unaprijed se određuju u fiksnom iznosu. Eventualno može postojati nekoliko kategorija ovisno o veličini turnira.)

      Ovaj se način bodovanja koristi npr. u WBF i EBL. Mišljenja sam da je predložena formula dovoljno kvalitetna da uz izbor faktora S, ovisnog samo o pojedinom turniru, može dati realniju vrijednost pojedninog turnira.

    4. Ostali nagrađeni bodove dobivaju bodove proporcionalno prema veličini broja
      s_k = ln((n+1)/(k-0,7)).
      Tu je n ukupan broj nagrađenih igrača. Dobiveni se broj zaokružuje na prvi viši prirodni broj.

      Ova formula opisuje kako brzo bodovi trnu. Mislim da je nema smisla raspravljati, efekt se vidi u priloženim tablicama iz excell fajla.

      Zaokruživanje na prvi viši broj pojednostavljuje vođenje lista i čitanje istih. Teorija grešaka govori da je ta tehnika potpuno opravdana i o tome nije potrebna daljnja diskusija.

    5. Broj nagrađenih igrača je 50% sudionika turnira.

      To je razumno i opravdano povećanje u odnosu na sadašnju praksu. Igrači u gornjoj polovini su pobjednici i trebaju biti nagrađeni. Nagrade na repu te tablice su minimalne, što je posljedica dobro odabrane formule.

    Ova se formula tiče dodjele temeljnih, crnih bodova.

    Dodjeljivanje crvenih bodova odvija se na drugi način, koji će biti detaljno razrađen nakon analize dodjele majstorskih poena.

    Opća smjernica bi trebala biti ovakva: Za svaki iznos od B crnih bodova, dodjeljuje se i B/20 crvenih bodova, zaokruženo na prirodni broj. Pri tom se takva formula može direktno primjenjivati na velikim turnirima, ali zahtjeva dodatnu razradu na malim klupskim turnirima.

    Rješenje je da se crvenim bodovima na klupskim turnirima nagrađuju pobjednici ciklusa, u količini ovisnoj o ukupnom broju crnih poena.

    Pri tom će se gubiti utjecaj malog iznosa crnih poena i valorizirati u principu samo rezultati pobjednika.

    Provođenje ovog pravilnika

    Skupština HBS-a imenuje Povjerenstvo za kategorizaciju koje se brine o provođenju ovog pravilnika.

    Povjerenstvo je odgovorno Skupštini i Izvršnom odboru HBS-a. Sastoji se od predsjednika i četiri člana. Ono se imenuje na razdoblje od četiri godine, između dviju izbornih skupština.

    Komentar mislim nepotreban.

    Prijelazne odredbe

    1. Startni broj crnih poena dobiva se iz postojeće liste.

      Zbog poštivanja principa evolucije. Eventualno će se provesti jednokratno skaliranje za adekvatan faktor, nakon analize utjecaja nove formule.

    2. Na temelju svih dostupnih rezultata od 1991. god. odredit će se broj majstorskih poena.

      Majstorski poeni su srž kategorizacijske formule. Njih je potrebno rekonstruirati i time ispraviti evidentne pogreške iz prethodnog razdoblja. Drugi razlog sam već spomenuo: vijek igrača bridža traje preko 50 godina i ne smijemo krenuti u bodovanju ispočetka.

    3. Igračima koji su 1991 godine posjedovali bilo koju od viših kakategorija priznaje se u startu polovina bodova potrebnih prema ovom kriteriju.

      To je stoga da se dobije realnija slika snage igrača koji su dulje vremena aktivni.

    4. Igrači s kategorijama, koji ne budu zadovoljavali nove uvjete, zadržavaju svoje kategorije i dodjeljuje im se minimalni broj crvenih i majstorskih poena potrebnih za tu kategoriju prema novim pravilima.

      Nužni minimum evolutivnog procesa. Ne postoji mogućnost naknadnog kažnjavanja starijih igrača i starih pravilnika. Članak 3. treba omogućiti tim igračima da startaju s visine koja je veća od minimalne.

    5. Startni broj crvenih poena izvest će se iz prethodnih rezultata, na temelju kriterija iz ovog Pravilnika.

      S preciznijim algoritmom dodjeljivanje crvenih poena namjerno čekam do završetka rasprave o ostalim svarima. U svakom slučaju, njihov broj mora biti barem 10 puta veći od broja majstorskih poena, i otprilike 10 puta manji od broja crnih poena.

    6. U prijelaznom razdoblju od jedne godine, svaki registrirani igrač može dokumentirano zatražiti ispravak bodovanja. O tome će odlučivati povjerenstvo za kategorizaciju HBS.

      Sve u cilju dobivanja realnijeg početnog stanja.

    7. Na temelju dobivenih rezultata (broja crvenih i majstorskih poena) dodijelit će se nove kategorije
    8. Prije donošenja konačnog prijedloga, provjerit će se svi parametri na temelju rezultata iz prethodnih godina.
    9. Prije stupanja na snagu, pravilnik će proći javnu raspravu.

    Diskriminacijski turniri

    Turniri u nekim kategorijama su dikriminacijski: školski nivo, juniorski, ženski, seniorski, pa i mješoviti. Način priznavanja bodova na tim turnirima treba raspraviti. Moj je prijedlog da oni ulaze bez ikakva ograničenja u crnu istu, a s odgovarajućim ograničenjem u crvenu listu i majstorsku listu. Ta ograničenja zapravo znače reducirani iznos bodova u odnosu na nediskriminirajuće turnire. Također, s obzirom da su to isključivo turniri specijalnog tipa, bodovanje se može dodatno kontrolirati izborom faktora S.

    Iskustvo WBF-a je da se vode posebne liste za svaku od ovih kategorija. Dosljedna implementacija u našu sredinu nije moguća.

    Zahvaljujem na prilozima u raspravi.
    Neven Elezović